Originalne fotografije i popratni tekst izložbe: R. Kranjčev
Svibanjske dane mira i izložbu organizirao: S. Horaček
Fotografije i tekst pretvorio u digitalni oblik i stranice uredio: M. Žagar

Od svih porodica višeg bilja, orhideje ili kaćunovice (ORCHIDACEAE) najbrojnije su vrstama. Broj poznatih vrsta koje slobodno rastu u prirodi veći je od 25.000. Orhideje su biljke jednosupnice. Najveći broj vrsta (99%) živi u tropskim područjima na granama i deblima drugih biljaka (epifiti).

Građom cvijeta, bojama i oblicima, samonikle, divlje orhideje ubrajaju se među "najljepše cvijeće ovog svijeta". Po mnogobrojnim i naročitim osobinama te prilagodbama vezanim uz oprašivanje specifičnim vrstama kukaca, orhideje zauzimaju posebno i istaknuto mjesto u flori svijeta pa tako i u flori Hrvatske i Gorskog kotara.
 

1. Epipactis pelustris, moč. krušćika_

Zastupljenost orhideja u hrvatskoj flori je velika. Do danas je poznato više od stotinu vrsta, čime se Republika Hrvatska svrstava među pet europskih sredozemnih zemalja s najvećom orhidejaskom zastupljenošću.

Dio vrsta ugrožen je negativnim čovjekovim utjecajima, ponajprije uništavanjem pojedinih staništa. Međutim, posebno treba naglasiti, kako različitim gospodarskim djelovanjem čovjek omogućuje opstanak mnogim vrstama, osobito onim na livadnim staništima.
 

2. Orchis mascula /L./L., muški kaćun

Znatan broj vrsta orhideja u Republici Hrvatskoj zaštićen je zakonom o zaštiti prirode, a još veći broj uvršten je u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske.

Goranske orhideje (oko 60 vrsta) najviše su zastupljene na staništima gorskih livada i planinskih rudina, kao i u raznim tipovima listopadnih i vazdazelenih goranskih šuma.

Goranske šume bukve i jele staništa su nekolicine rijetkih vrsta u rodu kruščika (Epipactis)koje su po prvi put 1998. G. ustanovljene u Republici Hrvatskoj. Preostala rijetka staništa goranskih trasetišta (cretovi) sadrže također osebujnu orhidejsku floru.
 

3. Orchis provincialis BALB., finobodljasti kaćun

U mjesecu svibnju i lipnju radi nazočnih tisuća i tisuća primjeraka više vrsta orhideja na livadama i proplancima Gorskog kotara, ovi krajolici zrače prekrasnom paletom boja u kojoj se osobito ističu žuta i crvena. Ova jedinstvena gorskokotarska ljepota livada u proljeće posljedica je najbrojnije nazočnosti orhideja u cijelom kontinentalnom prostoru Hrvatske. Izložbi je namjera približiti i pokazati te orhidejske osebujnosti goranske flore te ukazati na njihovu iznimnu estetsku dimenziju.
 

4. Dactylorhiza sambucina /L./SOO, bazgin kaćun

Fotografije su nastale kao rezultat osobnog poznavanja staništa i vrsta orhideja na prostoru Gorskog kotara, ali i na prostoru cijele Republike Hrvatske u okviru osobnog istraživanja "Hrvatske orhideje".

GORSKI KOTAR - JEDINSTVEN SKUP STANIŠTA ŽIVOG SVIJETA

5. Epipactis muelleri GODFERY, Milerova krušćika_

Kao posljedica odgovarajućeg reljefa, geološke podloge i tla te osobitog planinskog podneblja. Javljaju se, prije svega prostrane goranske šume različitih biljnih zajednica, pretežno šume bukve i jele (Abieto-Fagetum). Mjestimice one poprimaju prašumski karakter jer je utjecaj čovjeka i njegovog gospodarenja bio zanemariv ili je posve izostao. Nažalost vna mnogo mjesta utjecaj kiselih kišau tim sastojinama, napose u odnosu na vazdazeleno raslinje, veoma je izražen i štete su već danas veoma velike. Primjer za ovu tvrdnju mogu nam biti i šumske sastojine jedinstvenog strogog prirodnog rezervata Bijelih i Samarskih stijena gdje na više mjesta opažamosve veće i veče plješine jer je prirodna regeneracija mala ili je posve izostala. Tu je vidljiv i šzetan utjecaj lignikolnih gljiva (Fomes i dr.)koje su uz ostale negativne ekološke čimbenike pomažu šumskoj degradaciji.
 

6. Corallorrhiza trifida CHATELAIN, šumska koraljuša

Unatoč ovakvog ekološkog statusa šuma Gorskog kotara, na tim sjenovitim i polusjenovitim biotopima, doduše veoma lokalno i u malim populacijama, nalazimo nekoliko zanimljivih vrsta orhideja, od približno 60 vrsta koliko ih obitava u Gorskom kotaru. Među njima su i vrste koje se po prvi put nalaze u Hrvatskoj. To se osobito odnosi na dosad slabo istražene vrste roda kruščika /Epipactis/, kao što su E. pontica, E. latina i dr., koje nalazimo u okolici Delnica, Crnog Luga, Fužina, u Sungerskom lugu, kod Zelina i Mrzle Vodice i dr. Samo u ovom rodu očekuje se u Gorskom kotaru još zanimljivih pa i endemičnih oblika.
 

7. Cypripedium calceolus L., gospina papučica

Dodamo li ovome još nekolicinu "šumskih" vrsta, napose šumsku koraljušu /Corallorrhiza trifida/ koja je nedavno otkrivena u području Samarskih stijena te godijerku /Goodyera repens/ u Sungerskom lugu, Fužinskom Benkovcu i Bitoraju, uz još neke rijetke vrste, spomenuli smo ono najznačajnije.
 

8. Orhis elegans HEUFFEL, vitki kaćun

Livade i pašnjaci tipična su antropogena staništa i antropogeni oblici vegetacije u Gorskom kotaru, kao i drugdje. To znači kako se ova vegetacija održava samo uz stalnu i trajnu čovjekovu aktivnost. Bez tih djelatnosti ona sporije ili brže, slijedom niza sukcesija, prelazi u druge oblike vegetacije, šikaru i šumu. Na tim livadnim i pašnjačkim površinama te u manjoj mjeri na planinskim rudinama održava se, slično kao i drugdje u Hrvatskoj, veoma bogata flora orhideja, jednako bogata kako po broju vrsta, tako i po njihovim velikim populacijama. U proljetnom aspektu upravo to je tipično i prepoznatljivo za mnoge predjele Gorskog kotara. U mjesecu svibnju i lipnju od velikog broja rascvalih orhideja livade postaju pravi cvjetni sag s prevladavajućom žutom i crvenom bojom. Bazgin kaćun svojom žutom i crvenom varijantom kao da se natječe u ljepoti s elegantnim crvenonarančastim muškim kaćunom /Orchis mascula/. Ovih dviju vrsta nigdje nema u Hrvatskoj u većem broju primjeraka nego u Gorskom kotaru.
 

9. Spiranthes spiralis /L./ CHEVALLIER, jesenska zasukica_

Tradicionalni način života Gorana i njihove poljoprivrede i stočarstva sve se više gubi. Livade se sve rjeđe kose, a na nekadašnjim pašnjacima sve je manje stoke koja ih održava. Posljedice su očite i glede orhideja. Prirodnim sukcesijama livada i pašnjaka ima sve manje, a nekadašnja obitavališta orhideja sve se više sužavaju i brojnost orhidejskih populacija opada. Šikare i šumske površine, kojih je sve više, reduciraju broj vrsta i množinu populacija orhideja, pretežno heliofilnih oblika kakav je najveći broj orhideja Gorskog kotara. Prema tome i na ovom mjestu treba naglasiti, kako upravo čovjek svojom gospodarskom djelatnošću u prirodi održava najveći broj vrsta kojih bez te djelatnosti ubrzo nestaje. Čovjek u ovom slučaju direktno i indirektno utječe na ekološke prilike u okolišu i tako održava značajan i poseban skup biljnih i životinjskih vrsta, tj. njihovih bioceneza. To jednako vrijedi za šumske i livadne zajednice.
 

10. Dactylorhiza incarnata /L./ SOO, uskolisni kaćun

Osebujnost životnih obitavališta Gorskog kotara sastoji se i u nazočnosti nekolicine malih cretova ili tresetišta. Pored ostalog živog naselja, na tim biotopima nazočna je značajna i još uvijek nedovoljno proučena flora orhideja. Svaki čovjekov zahvat koji bi promijenio vodni režim na ovim ekološki veoma osjetljivim staništima bio bi poguban za tu osebujnu biocenozu. Nažalost, u posljednje vrijeme počinje devastacija jednog značajnog tresetišta, onog uz gornji tijek Križ potoka kod Zelina Crnoluškog. Valjalo bi, u svakom slučaju, rješavati probleme opskrbe vodom i druge potrebe stanovnika tako da se ne uništavaju ova u Hrvatskoj već malobrojna i rijetka staništa.
 

11. Orchis tridentata SCOPOLI, trozubi kaćun

Na nekim tresetištima prave su oaze orhidejskih vrsta, najčešće je nazočan manji broj vrsta, ali se one pojavljuju u većim pa i velikim populacijama. To je, primjerice, slučaj s godijerkom i nekoliko vrsta kruščika uz izolirana mala tresetišta u Sungerskom lugu, ili kruščikama uz Križ potok te pjegavim kaćunom /Dactylorhiza maculata/ na tresetištu Pepelarnica kod Kupjaka, gdje se ova vrsta pojavljuje u svim mogućim obojenim varijantama.
 

12. Dactylorhiza maculata /L,/ SOO, pjegavi kaćun, Kupjak, 1999.

Radi izmijenjenih ekoloških prilike na tresetištu Kostanjevica kod Fužina te na nekoliko drugih, vrlo malih tresetišta, sfagnumskih, u Gorskom kotaru, orhideje nisu zastupljene.
 

13. Epipactis leptochilia GODFERY, uskolisna krušćika

14. Orhis pallens L., bljedoliki kaćun

Kao prioritetan zadatak, koji do sada iz nedostatno razumljivih razloga nije izvršen, potrebno je poduzeti korake i načiniti stručno obrazložen prijedlog te Zakonom zaštititi sve iole značajnije tresetne površine Gorskog kotara i tako ih sačuvati kao stvarno ugrožene dijelove prirodnog okoliša i rijetka staništa s posebnom biološkom raznovrsnošću.